Aritmija je stanje kada postoji poremećaj u brzini i ritmu rada srca. Srce može da radi brže ili sporije nego što je uobičajeno, a može i nepravilnim ritmom. Ubrzan srčani rad se naziva tahikardija, a usporen bradikardija.
Većina aritmija su bezopasne, ali postoje i one koje su veoma ozbiljne, moraju se na vreme otkriti i kontrolisati.  

SPROVODNI SISTEM SRCA

Električni impulsi u srcu dovode do kontrakcije srčanog mišića. Impulsi se stvaraju u desnoj pretkomori u SA čvoru koji se naziva i „prirodni pacemaker srca“. Nadražaj se dalje prenosi do AV čvora koji se nalazi u donjem delu desne pretkomore, u kom se impulsi usporavaju pre nego što uđu u komore, a zatim kroz tzv.Hisov snop do Purkinjeovih vlakana. Usporavanje nadražaja u AV čvoru je značajno jer omogućava da se pretkomore i komore kontrahuju u različito vreme. Ovi putevi sprovode nadražaje do mišića komora i izazivaju njihovu kontrakciju, što omogućava ispumpavanje krvi iz srca u ostale delove tela. Svaki poremećaj u različitim nivoima oštećenja dovodi do različitih promena u ritmu i brzini rada srca.
Srce može raditi ubrzano ili usporeno zbog poremećaja u organizmu koji nisu primarno na srcu, zbog bubrežnih bolesti ili metaboličkih, ali i zbog svojih razloga. 
Tahikardija je ubrzan srčani ritam – frekvenca preko 100/minuti, ritam može biti pravilan ili ne (tahiaritmija).
Bradikardija je usporen srčani ritam kada je frekvenca ispod 40/minuti.
Srčani blokovi – su pauze u provodjenju srčanog ritma i mogu biti različitog stepena., kada se nadražaji jedan ili više njih ne prenose iz pretkomora u komore.
Da bi se postavila dijagnoza aritmija pored ekg-a potrebno je da se uradi i 24h holter ekga, a ako je potrebno dalje se radi i elektrofiziološko ispitivanje.
Elektrofiziološka dijagnoza je najpreciznija metoda za snimanje i postavljanje dijagnoze aritmija. Elektrofiziološko ispitivanje vrši elektrofiziolog, kardiolog koji je specijalizovan za aritmije srca, u laboratoriji za elektrofiziologiju. Pod kontrolom rentgena ubacuje se kateter preko periferne vene do srca. Snimaju se električni signali radi procene električne funkcije srca. Programiranom električnom stimulacijom izazivaju se aritmije i određuje njihova priroda i lokalizacija. U toku ovog ispitivanja procenjuje se potreba za ugradnjom pacemakera ili kardioverter defibrilatora, a ako je potrebno, može se uraditi i ablacija. Ako je već započeta antiaritmijska medikamentozna terapija, elektrofiziološkim ispitivanjem se može dokazati koliko terapija može zaštititi pacijenta od težih aritmija. Ova ispitivanja se rade na specijalizovanim klinikama tercijarnog nivoa. 

Comments are disabled.